Građanski ustav Bosne i Hercegovine 26 godina poslije Dejtona – utopijski zahtjev ili prilika za napredak?

OTVORENO PISMO

„Priznajući potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okončanja tragičnog sukoba u regiji“, strane potpisnice su se 21.11.1995. godine sporazumjele o aspektima mirovnog sporazuma, potpisanog u Dejtonu mjesec dana kasnije. Stavljajući u fokus okončanje oružanog sukoba ali i uspostavu okvira za održavanje mira, Aneksom 4 je Bosna i Hercegovina dobila Ustav – pregovaran i prihvaćen van uobičajene ustavne procedure. Dolazeći iz potrebe za mirom, a manje iz potrebe za građanskom državom, sudbina i mira i građanskog je ostala nesretno uokvirena prije 26 godina unutar Opšteg mirovnog sporazuma za mir. Malo, gotovo nikako, progresa u razvoju ideje pozitivnog mira, istinskog pomirenja, preuzimanja vlasništva nad ustavom i identitetskog građanskog prepoznavanja se desilo u ovom vremenskom periodu. Zarobljeni mirovnim sporazumom koji je dostigao svoj limit i sa dubokim nepovjerenjem i distancom od ustava, građani i građanke Bosne i Hercegovine ostaju na marginama građanskog, participativnog, ravnopravnog.

Sav progres koji je ostvaren se može sažeti u sramotno dugo neprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava: Ustav BiH je diskriminirajući u izbornim pravima. Progres, jer ovo vrlo jasno artikuliše zahtjev za izmjenom Ustava u pogledu eliminacije diskriminacije, bazirane na etničkom i teritorijalnom principu, a koji je postignut tužbama građana i građanki BiH. Protiv vlastite države – ukupno pet puta. Još uvijek – odgovora niti jednakosti nema. Država se prema vlastitim građanima/kama odnosi bez poštovanja, bez uvažavanja i bez odgovornosti.

Svake godine Otvoreno pismo Inicijative građanke za ustavne promjene podsjeća i poziva na sveobuhvatan i transparentan proces ustavne reforme. Isti problemi ostaju sve ove godine:

  • Izmjene Ustava nisu prioritet u BiH, ne postoji ozbiljna politička volja za promjenom niti ozbiljno razmatranje postojećih građanskih zahtjeva;
  • Zvanični razgovori o ustavnoj reformi su bazirani na etničkom principu, paritetu baziranom na istom i održavanju balansa između tri etničke-konstitutivne grupe;
  • O ustavnoj reformi se pregovara iza zatvorenih vrata, u ekskluzivnom društvu vodećih političkih (nacionalističkih) elita koje ignorišu i isključuju građanske glasove ne samo iz sadržaja reformi već i iz učešća u istim;
  • Ustavna reforma je oteta i zloupotrijebljena, posebno u posljednjoj godini, za partikularne interese koji teže dodatnom produbljavanju etničkih razlika i kreiranju politički čistih etničkih prostora kroz izmjene Izbornog zakona, umjesto da se radi na eliminaciji postojeće i ustavne i izborne diskriminacije;
  • Odgovori na ove probleme su mlaki – međunarodna zajednica, opozicija, akademija čine tek dio slabih glasova protiv daljeg zatvaranja države u isključivo etničke okvire, deprivacije stanovnika ove države od njihovog građanskog identiteta i svih drugih identiteta koji su van konstitutivnih. Podržavanje gorenavedenih politika od strane međunarodne zajednice učvršćuje zamrznuti konflikt u BiH i udaljava od rješenja koja će značiti istinsku promjenu.

Neophodno je istaknuti da održavanje negativnog mira i deluzija o beskonačnom prolongiranju izmjene Ustava nisu realne. Građani i građanke BiH ne žive dobro, nemaju jednaka prava, uskraćuje im se učešće u reformama koje se direktno odražavaju na njihove živote, i ne uvažavaju se njihovi zahtijevi. Ova godina je pokazala da su ‘napori’ uloženi u eliminaciju ovakvih praksi samo kozmetičke izmjene (ili njihovi pokušaji), bez stvarne namjere ili cilja da do potrebnih promjena dođe.

 

Inicijativa građanke za ustavne promjene još jednom podsjeća na zahtjeve za ugradnjom građanskih principa u ustavnu reformu i u konačnici u izmjene ustava, a koje bi značile: uključenje građanki-žena u reformski proces odnosno uključenje zahtjeva koji dolaze od više od polovine stanovnika ove zemlje u Ustav; obezbjeđenje jednakosti u pravima i mogućnostima za građane i građanke neovisno od toga u kojem dijelu države žive; garanciju afirmativnih mjera za manje zastupljeni spol; u konačnici ispunjavanje zahtjeva koji proizilaze is sastavnog dijela našeg Ustava – Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. 

Pozivamo na ustavne promjene, ali ne kao dugoročni proces, već kao sistemski i konstruktivan odgovor na dugoročnu diskriminaciju i ignorisanje potreba i zahtjeva građana/ki. Već u narednoj – izbornoj godini, imamo priliku za koju ne želimo da se u naše ime uzaludno potroši. Ova država je u konačnici država građana/ki, koji su više od konstitutivnog i manje od uvaženog.

Inicijativa Građanke za ustavne promjene

 
pogledano 0 puta
 
 
 
 
Ženska romska mreža USPJEH © 2018 | Designed by Web Studio NESA

Pretraga