Održana regionalna konferencija o rezultatima „Dekade inkluzije Roma/kinja"

Direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla kao govornica je učestvovala na regionalnoj konferenciji o rezultatima „Dekade inkluzije Roma“ koja je održana 20. i 21. juna 2019. godine u Beogradu. Na konferenciji su obuhvaćene sljedeće teme: nediskriminacija, pravna pomoć i socijalna inkluzija Roma, položaj Romkinja u društvu i porodici (rezultati i izazovi), obrazovanje i zapošljavanje kao sredstvo prevencije marginalizacije Roma/kinja, stanovanje kao važan element društvene inkluzije Roma, zdravlje i zdrava porodična sredina.

Na panelu posvećenom položaju žena, djevojaka i djevojčica iz romske zajednice, prisustvovale su predstavnice romskih ženskih organizacija, Ministarstva zdravlja i Ministarstva rada, zapošljavanja, boračka i socijalna pitanja iz Republike Srbije, Ministarstva za ljudska pravi i izbjeglice Bosne i Hercegovine, kao i predstavnici/e međunarodnih organizacija. Važan podatak je da su među panelistkinjama, predstavnicama romskih ženskih nevladinih organizacija i žene koje su dobile nagradu Evropske komisije kao romske heroine u procesu integracije Roma i Romkinja među kojima je i Direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla, Indira Bajramović. Položaj Romkinja u regionu i dalje karakteriše višestruka, ukrštavana i ponavljana diskriminacija, i to u svim sferama života. Prosječan životni vijek Romkinja je ispod 50 godina, i dalje imaju visok broj trudnoća. Izvještaji međunarodnih organizacija pokazuju da je ukupno je 9% Romkinja u radnom odnosu, veliki broj djevojčica brzo napušta obrazovanje. Romkinje se i dalje suočavaju sa tradicionalnim ulogama i društvenim obrascima, generalno imaju nizak nivo obrazovanja, ograničen pristup zdravstvenoj i  socijalnoj zaštiti.

Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla iznijela je primjere dobre praske u oblasti ekonomskom osnaživanju i zapošljavanju. Ona ocjenjuje da je položaj Roma i Romkinja bolji nego prije proglašenja Dekade inkluzije Roma, posebno u smislu izgrađivanja partnerstva između institucija i romskog civilnog društva. Pojam Romkinje se u Bosni i Hercegovini ne koristi se u zvaničnim dokumentima za inkluziju, što čini razliku sa postojećim strateškim dokumentima u Srbiji, ali je ocijenjeno da je važnije da se predviđene mjere odnose na Romkinje, što je također nedovoljno. Posebno je važno napomenuti budžetska sredstva za sprovođenje mjera. Primjer dobre prakse iz Bosne i Hercegovine su programi za projekti za podršku političke participacije Romkinja, čiji su rezultati i izbor Romkinja u savjete mjesnih zajednica.

Važno pitanje na temu političke participacije je i postojanje kvota koje nisu iskorištene, tako da se na mjesta obezbjeđena za manje zastupljen spol ne postavljaju politički aktivne žene, već su one postavljen od strane muškaraca radi ispunjavanja zakonskih odredbi. Nedostaju aktivnosti za podršku izabranim i postavljenim ženama, kao i podrška ženskim interesima od strane žena.

Na konferenciji je istaknuto da su podjednako  dragocejna i negativna iskustva i sa tim u vezi naučene lekcije. Svi učesnici/e konferencije su otvoreni za tuđa iskustva i svjesni su da u svim fazama javnih politika inkluzije Roma/kinja uvjek ima mjesta za napredak.

Ženska romska mreža USPJEH © 2018 | Designed by Web Studio NESA

Pretraga